Podno planine na mjestu ispod kojega se protežu kilometri špilja i podzemnih dvorana, u dubokom ponoru nastalo je naselje Legengrad, hladni slavneski grad u kojem samo piri studen vjetar... Tu Regoč broji svoje kamenje. Sam je, div, velik, ništa ne zna. Tisuću godina on broji kamenje i izbrojio je 30 zidina i petora vrata legenska. Ali, jedne lijepe ljetne večeri s oblaka silazi s vilama sestricama jedna mala vila Kosjenka i ona ukrade najživljeg, najluđeg vranca, malenog, ali ljutog kao vatra i onda leti zemljom... Vidjela je doline, planine, ali najviše joj se svidjelo kad projuriše kraj jednog kraja gdje bijaše velika gora, na njoj divna šuma, a pod gorom dva zlatna polja kao dvije zlatne marame i na njima dva bijela sela kao dva bijela goluba…
Moto Trip Croatia, kao što većina vas već zna, svojim reportažama i prijedlozima za izlete promovira hrvatske kulturne i povijesne znamenitosti i prirodne ljepote Republike Hrvatske bez ikakvog političkog ili svjetonazorskog opredjeljivanja. Međutim, napisati reportažu ili bilo kakav tekst o Kumrovcu i pri tome izbjeći bilo kakvu političku konotaciju pravi je izazov. Kada se spomene Kumrovec prva asocijacija je Josip Broz Tito, najpoznatija povijesna osoba rođena u tom malome zagorskom selu. Međutim, rodna kuća Josipa Broza samo je jedan mali dio jedne dobre i kvalitetne povijesno kulturne priče.
Nedavno sam u jednoj reportaži spomenuo kako su autoceste skratile vrijeme putovanja, približile udaljena mjesta i povećale protok prometa. Istovremeno su nam uskratile svu onu draž sporog putovanja kada se putovalo kočijama i konjima i kada se moglo uživati u krajoliku, šumama, proplancima, rijekama, jezerima. Moglo se u svakome trenutku zaustaviti i diviti se. Danas kada jurimo velikim brzinama samo naši suputnici (možda) mogu nešto uz put primjetiti.
Svaki kraj ima neku svoju posebnost u svim segmentima života, u arhitekturi, hrani, flori i fauni… Pa kao što su kamene kuće i suhozidi karakteristični za krajeve u kojima je kamen glavni dostupni materijal, tako je za Turopolje karakteristični materijal drvo. Tako su turopoljci gradili drvene kuće, kurije, ladanjske ljetnjikovce, čardake, ali i drvene crkve i kapele.
Bajkovito mjesto u bajkovitom okruženju sa ne baš bajkovitom pričom o nesretnoj ljubavi, ukratko je to opis dvorca Veliki Tabor smještenog iznad Desinića u hrvatskom zagorju, točnije u malom mjestu Hum Košnički. Dvorac je bio u vlasništvu grofova Celjskih koji su u to vrijeme vladali cijelom zagorskom grofovijom, a spomenuta nesretna priča uvijek se prenosi ukratko kao nesretna ljubav dvoje mladih. No što je prethodilo uopće toj nesretnoj ljubavi?
Fridrik, sin grofa Hermana II. Celjskog, bio je prisiljen oženiti se Elizabetom, kćeri jedinicom Stjepana Frankopana Modruškog a sve to kako bi se njegov otac domogao polovice Krka i gradova u Vinodolu.
Kod pisanja ovakvih reportaža i prijedloga za izlete uvijek muku mučim s naslovima. Koliko god se činilo da je naslov lako izabrati to baš i nije tako. Naslov mora privući čitatelja ali i sadržavati sve ono o čemu se u tekstu piše. Konkretno u ovome slučaju radi se o nekoliko zanimljivosti koje se nalaze na području Gornje Stubice.
Naravno, ovdje se radi o Matiji Gupcu, još jednom velikanu hrvatskog Zagorja kojega povijest pamti kao jednog od prvih boraca za ljudska prava. Poveo je Gubec seljake u bunu protiv strahovlade i izrabljivanja feudalca Franje Tahya. Poznato nam je svima još iz školskih dana da je buna ugušena u krvi a njen vođa Matija Gubec, prema legendi, „okrunjen“ užarenom krunom na Markovom trgu u Zagrebu.
Strašne prikaze i sablasti i čitavi odredi kostura koji oko Svih Svetih stupaju okolicom, grozni krici i urlici, jecaji nesretne Veronike koju je Herman II Celjski dao udaviti u vjedru s vodom, zmajevi koji žive u obližnjoj šumi… Sve su to legende o dvorcu Trakošćan koje zagolicaju maštu svakome avanturistu. No, ajmo redom. Dvorac Trakošćan je nastao na mjestu gdje je u davno vrijeme bila utvrda kojom su upravljali Tračani, antički narod koji je još prije 5 tisuća godina živio na području Balkana, između Dunava i Crnog mora. Prema legendi Tračanski šamani su u svojoj inicijaciji morali zajahati zmaja pa je navodno i neki zmaj živio u šumi oko sadašnjeg dvorca.
Imamo 176 gostiju i nema članova online